Preskoči na sadržaj

Društvene igre

Domine pravila: kako se igraju domine i kako se boduje

Domine pravila: pločice složene u niz
Sadržaj
  1. Komplet domina
  2. Priprema
  3. Ko počinje
  4. Tok igre
  5. Kraj ruke
  6. Bodovanje
  7. Domine u četvoro, u parovima
  8. Sve petice
  9. Druge igre sa dominama
  10. Domine za decu
  11. Saveti
  12. Kratka istorija
  13. Česta pitanja

Domine se igraju kompletom od 28 pločica. Svaki igrač dobija nekoliko pločica, a zatim igrači redom nastavljaju niz na stolu pločicom koja na kraju ima isti broj tačkica kao kraj niza. Ko prvi spusti sve svoje pločice, pobeđuje u toj ruci, a ostali dobijaju kaznene poene za tačkice koje im ostanu. Ovde su pravila najčešće verzije, koliko pločica se deli, šta kad niko ne može da igra i kako se boduje, uz varijante za četvoro i igru „sve petice“.

Komplet domina

Standardni komplet je „dupla šestica“: 28 pravougaonih pločica, svaka podeljena crtom na dva polja. Na svakom polju je od nula do šest tačkica, a svaka kombinacija brojeva postoji tačno jednom.

  • Sedam dupleta: pločice sa istim brojem na oba polja, od dupla nula (prazno-prazno) do dupla šestica.
  • Svaki broj je na sedam pločica. Šestica, na primer, postoji na pločicama 6-0, 6-1, 6-2, 6-3, 6-4, 6-5 i 6-6.
  • Ukupno 168 tačkica u celom kompletu.

Postoje i veći kompleti, na primer „dupla devetka“ sa 55 pločica, koji se koriste kad igra više ljudi. Pravila su ista, samo se deli više pločica.

Priprema

  1. Sve pločice se okrenu licem nadole i dobro promešaju po stolu.
  2. Svaki igrač uzme svoje pločice: u dvoje po sedam, u troje ili četvoro po pet. U nekim društvima broj se računa kao osam minus broj igrača (u dvoje šest, u troje pet, u četvoro četiri). Dogovorite se pre igre.
  3. Igrači postave svoje pločice na ivicu, tako da ih vide samo oni.
  4. Ostale pločice ostaju licem nadole sa strane. To je gomila (u nekim krajevima „banka“) iz koje se vuče tokom igre.

Ko počinje

Prvu pločicu spušta igrač koji ima najveći duplet, najčešće duplu šesticu. Ako duplu šesticu nema niko, počinje onaj sa duplom peticom, i tako redom. Ako niko nema duplet, u prvoj ruci se pločice mešaju i dele ponovo. U sledećim rukama obično počinje pobednik prethodne ruke, ili onaj ko je izgubio, kako se dogovorite, i tada može da počne bilo kojom pločicom.

Tok igre

Igra se redom, a na svom potezu igrač spušta jednu pločicu na jedan od dva kraja niza. Polja koja se dodiruju moraju da imaju isti broj tačkica.

  • Ako je na kraju niza četvorka, na nju možete staviti 4-0, 4-1, 4-2 i tako dalje, i to tako da četvorka dodiruje četvorku.
  • Duplet se stavlja popreko, ali niz se nastavlja istim brojem: na duplu trojku ide pločica sa trojkom.
  • Kad niz dođe do ivice stola, savija se pod pravim uglom. To ne menja pravila, samo štedi prostor.

Kad nemate odgovarajuću pločicu, vučete iz gomile dok ne izvučete pločicu koja može da se spusti, i spuštate je. Kad u gomili više nema pločica, a vi nemate šta da igrate, preskačete potez. U nekim društvima vuče se samo jedna pločica po potezu, pa ako ni ona ne odgovara, potez se preskače.

Kraj ruke

Ruka se završava na jedan od dva načina:

  • Domino: igrač spusti svoju poslednju pločicu. On je pobednik ruke.
  • Zatvorena igra: nijedan igrač ne može da igra, a gomila je prazna. To se dešava kad su na oba kraja brojevi čije su sve pločice već na stolu. Tada svi otvore pločice, a pobeđuje onaj ko ima najmanje tačkica.

Bodovanje

Postoje dva uobičajena načina bodovanja. Izaberite jedan pre početka.

Pobednik uzima poene

Pobednik ruke dobija zbir tačkica na pločicama koje su ostale ostalim igračima. Igra se do dogovorenog zbira, najčešće 100 ili 150, i pobeđuje ko ga prvi dostigne.

Primer: Marko je spustio poslednju pločicu. Jeleni su ostale 6-4 i 2-1 (13 tačkica), a Stefanu 5-5 (10 tačkica). Marko upisuje 23 poena.

Svako upisuje svoje kaznene poene

Svaki igrač upisuje zbir tačkica na pločicama koje su mu ostale. Kad neko dostigne dogovorenu granicu, na primer 150, igra se završava, a pobednik je onaj sa najmanje poena. Ova verzija je česta kod nas jer svako vidi koliko je „dužan“.

Domine u četvoro, u parovima

Četiri igrača mogu da igraju u dva para. Partneri sede jedan naspram drugog i igraju naizmenično sa protivnicima. Svako dobija po sedam pločica, pa se podeli ceo komplet i gomile nema. Ko ne može da igra, preskače potez.

Kad jedan igrač spusti poslednju pločicu, njegov par dobija zbir tačkica koje su ostale protivničkom paru. Ako se igra zatvori, pobeđuje par sa manje tačkica u rukama i dobija tačkice protivnika.

Sve petice

U ovoj varijanti poeni se dobijaju tokom igre, a ne samo na kraju. Posle svake spuštene pločice saberu se tačkice na oba otvorena kraja niza. Ako je zbir deljiv sa pet (5, 10, 15, 20), igrač koji je spustio pločicu dobija toliko poena.

  • Duplet na kraju niza broji se sa oba polja: dupla šestica na jednom kraju i trojka na drugom daju 12 + 3 = 15.
  • Na kraju ruke pobednik dobija i poene za pločice koje su ostale protivnicima, zaokružene na najbliži broj deljiv sa pet.

Sve petice traže više računanja, ali je igra zanimljivija jer se svaki potez planira i zbog poena, a ne samo da biste se rešili pločica.

Druge igre sa dominama

  • Blok domine: iz gomile se ne vuče. Ko nema odgovarajuću pločicu, preskače potez. Igra je brža i češće se zatvara, pa je važnije brojati pločice.
  • Meksički voz: igra se većim kompletom, najčešće duplom dvanaesticom. Na sredinu stola stavi se duplet, a svaki igrač od njega gradi svoj „voz“. Kad igrač ne može da nastavi svoj voz, ostali smeju da dodaju pločice i na njegov. Dobra je za veće društvo, od četvoro do osmoro.
  • Rušenje domina: pločice se poređaju uspravno jedna iza druge, pa se prva gurne i obori sve ostale. To nije igra sa pravilima, ali je odatle izraz „domino-efekat“ za lančanu reakciju.

Domine za decu

Domine su dobra prva igra sa pravilima za decu od četiri-pet godina, jer uče prepoznavanje brojeva i čekanje na red. Za najmlađe postoje domine sa slikama ili bojama umesto tačkica, a igra se isto: slika se nastavlja na istu sliku.

Za početak igrajte sa otvorenim pločicama, tako da dete vidi sve svoje pločice i vi mu pomognete da nađe odgovarajuću, i bez bodovanja: pobeđuje ko se prvi reši pločica. Kad dete savlada slaganje, uvedite gomilu iz koje se vuče, a tek onda brojanje tačkica.

Saveti

  1. Prvo se rešite teških pločica. Ako ruka ne ode do kraja kako želite, 6-6 i 6-5 nose najviše kaznenih poena.
  2. Čuvajte raznovrsne brojeve. Ruka u kojoj imate pločice sa mnogo različitih brojeva lakše odgovara na oba kraja niza.
  3. Brojite. Svaki broj je na sedam pločica. Kad su skoro sve pločice sa četvorkom već na stolu ili u vašoj ruci, protivnik ih nema, pa četvorka na kraju niza može da ga natera da vuče ili preskoči potez.
  4. Pratite kad protivnik vuče. Ako je protivnik morao da vuče na šesticu, nema šestica, i to možete da iskoristite u sledećim potezima.

Kratka istorija

Domine su najverovatnije kineskog porekla, gde se pominju u tekstovima iz 13. veka. U Evropi su se pojavile u 18. veku, najpre u Italiji, a zatim u Francuskoj, odakle su se proširile po celom svetu. Evropske domine se po izgledu i pravilima razlikuju od kineskih, a naziv verovatno potiče od venecijanskog karnevalskog ogrtača sa belom maskom.

Česta pitanja

Koliko domina ima u kompletu?

Standardni komplet ima 28 pločica, od dupla nula do dupla šestica, sa ukupno 168 tačkica.

Koliko domina se deli svakom igraču?

U dvoje po sedam, a u troje ili četvoro po pet. U parovima u četvoro svako dobija po sedam, pa gomile nema.

Ko počinje igru?

Igrač sa najvećim dupletom, najčešće duplom šesticom.

Šta ako niko ne može da igra?

Igra je zatvorena. Svi otvore pločice i pobeđuje igrač sa najmanje tačkica.

Može li se domino igrati u dvoje?

Može. Svako dobija po sedam pločica, a ostatak je gomila iz koje se vuče.

Koliko se igra domino?

Najčešće do 100 ili 150 poena. Jedna ruka u dvoje obično traje nekoliko minuta.

Domine su jedna od igara koje smo izdvojili na stranici Društvene igre. Ako volite igre sa brojanjem, pogledajte i pravila jamba i Monopola.

Izvori: Wikipedija na srpskom (Domine) i engleskom (Dominoes). Broj pločica i način bodovanja razlikuju se od društva do društva; opisali smo najčešće.